Ova stranica otvara pogled na unutarnju strukturu projekta: ljude koji oblikuju sadržaj, načela kojima se vodimo pri odabiru terenskih tema i povijest nastanka platforme. Ovdje nećete naći popis usluga, već uvid u to kako gradimo arhive, biramo sugovornike i povezujemo vizualne zapise sa znanstvenom analizom.
Platformu AnthroScopi vodi skupina antropologa, etnologa i vizualnih istraživača koji su radili na terenu od dalmatinskog zaleđa do urbanih četvrti Splita i Zagreba. Svaki član uredništva donosi vlastitu metodološku specijalizaciju, od rada s arhivskom građom do dugotrajnog promatranja sa sudjelovanjem.
Doktorand vizualne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Posljednjih šest godina dokumentira svakodnevicu ruralnih zajednica u zaleđu Šibenika i Knina. Za potrebe platforme obradio je više od dvije tisuće arhivskih fotografija iz obiteljskih albuma i mjesnih zbirki.
Etnolog s iskustvom u longitudinalnim studijama migracija na području srednje Dalmacije. Razvija upitnike i protokole za polustrukturirane intervjue koje platforma objavljuje kao otvorene metodološke predloške. Sudjelovao je u izradi tri studije slučaja o sezonskim radnicima u poljoprivredi.
Povjesničarka umjetnosti i arhivistica koja vodi digitalizaciju zbirki za potrebe platforme. Njezin rad uključuje kontekstualizaciju fotografija, provjeru podrijetla građe i suradnju s lokalnim muzejima. Autorica je recenzija literature o vizualnoj etnografiji objavljenih u rubrici Biblioteka.
Istraživač koji se bavi proučavanjem gradskih tržnica, kvartovskih okupljališta i neformalnih društvenih mreža u Splitu. Na platformi vodi seriju terenskih bilješki o tome kako se javni prostori koriste, pregovaraju i mijenjaju. Njegovi prilozi kombiniraju zapažanja s analizom svakodnevnih interakcija.
Suradnici i institucije
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu — konzultacije oko metodologije vizualnih zapisa.
Hrvatsko etnološko društvo — redovita razmjena terenskih bilježaka i zajedničke radionice o arhivskoj fotografiji.
Etnografski muzej u Splitu — pristup zbirkama i konzultacije za studije slučaja iz dalmatinskih ruralnih sredina.
Institut za društvena istraživanja u Zagrebu — recenzije priloga i podrška pri obradi intervjua s domaćim stručnjacima.
Mreža vizualnih antropologa jugoistočne Europe — zajednički arhivski projekti i usporedba terenskih iskustava iz urbanih sredina.
Naša misija nije samo dokumentirati kulturu, nego je razumjeti iznutra i prenijeti to znanje dalje.
Svaki tekst, analiza ili vizualni zapis na platformi nastaje iz stvarnog terenskog iskustva. Ne pišemo o zajednicama iz knjiga – razgovaramo s ljudima, promatramo svakodnevicu i bilježimo ono što se često ne vidi u službenim izvorima. Upravo ta neposrednost čini naš pristup drugačijim.
Povezujemo vizualnu antropologiju, sociologiju, povijest i studije baštine jer kultura ne staje u jednu disciplinu. Naš urednički rad spaja arhivsku građu sa suvremenim terenskim bilješkama, a svaki prilog prolazi recenziju stručnjaka iz različitih područja društvenih znanosti.
Platforma je zamišljena kao otvoreni priručnik za studente, istraživače i sve koje zanima kulturna raznolikost. Metodološki vodiči, studije slučaja i intervjui pisani su jasnim jezikom, bez nepotrebne akademske mistifikacije, kako bi znanje bilo upotrebljivo i izvan sveučilišnih okvira.
Fotografija i film nisu neutralni zapisi – oni nose pogled autora, kontekst nastanka i odnose moći. Kroz naše analize učimo čitatelje da prepoznaju te slojeve, propituju reprezentaciju i razumiju kako vizualni materijali oblikuju naše shvaćanje prošlih i sadašnjih kultura.
Želimo potaknuti dijalog između akademske zajednice i lokalnih zajednica čije prakse dokumentiramo. Objavljujemo radove koji vraćaju glas sudionicima istraživanja, a kroz javne rasprave i radionice povezujemo istraživače s kulturnim djelatnicima, nastavnicima i studentima diljem Hrvatske.
Naš dugoročni cilj je izgradnja digitalnog arhiva koji će služiti budućim generacijama istraživača. Sustavno katalogiziramo terenske zapise, fotografije i intervjue, pazeći na etičke standarde i prava sudionika, kako bi građa ostala dostupna i upotrebljiva desetljećima nakon što je prikupljena.